Nastavljajući korisnu i uspješnu saradnju sa Direkcijom za evropske integracije BiH, zamolili smo ih da za platformu EuResurs dobijemo odgovore na pitanja, koja su od važnosti za razumjevanje procesa i trenutno stanje kada je u pitanju proces integracija BiH u Evropsku uniju. Time nastojimo da iz prve ruke dobijemo informacije koje bi i organizacijama civilnog društva približili trenutnu situaciju. U nastavku su naša pitanja i odgovori iz DEI.
S obzirom da je DEI za sjednicu Vijeća ministara BiH 07.04.2025. godine pripremila više materijala za tačke koje su u uskoj vezi procesu pristupanja BiH EU, a imajuću i vidu usvojene materijale, u kojoj mjeri ste zadovoljni postignutim i da li je, po Vama učinjen napredak na putu pristupanja Bosne i Hercegovine EU?
Usvajanje važnih dokumenata na navedenoj sjednici, a kao šta je Akcioni plan za implementaciju Strategije komuniciranja institucija BiH o procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji za 2025. godinu, materijala vezanih za održavanje redovnog dijaloga sa Evropskom komisijom, koje je predložila DEI ili Strategije za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja, koja je jedan od zadataka iz Izvještaja o BiH za 2024. godinu, važna su poruka da institucije rade i da se određen broj reformi provodi. Sve aktivnosti koje bh. vlasti urade, uključujući i ove usvojene akte, Evropska komisija, čiji je jedan od glavnih zadataka ocjena napretka države u procesu, će uzeti u obzir pri analizi i procjeni napretka BiH u svom sljedećem izvještaju o BiH. Zato je važno da institucije na tehničkom i stručnom nivou nastave raditi i više i brže, ali još važnije u ovom trenutku jeste da bh. vlasti ponovno u fokus stave realizaciju preostalih zadataka iz Preporuke Evropske komisije o dodjeli statusa kandidata iz 2022. godine.
Koji su, po Vama, najveći naredni izazovi kada je u pitanju ispunjavanje obaveza BiH, usklađivanje zakonodavstva sa propisima u EU i drugog, kada je u pitanju napredak BiH u integraciji u EU?
Nakon što je Evropsko vijeće u martu prošle godine dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora EU sa BiH ključni zadatak institucija i vlasti u BiH je ostvariti napredak u realizaciji osam koraka iz Preporuke Evropske komisije o dodjeli statusa kandidata iz 2022. godine, jer je to preduslov za usvajanje pregovaračkog okvira EU sa BiH i sazivanje prve međuvladine konferencije kojom bi formalno započeli pristupne pregovore sa EU. Dosta toga je urađeno na ispunjavanju ovih osam koraka, a od suštinskih koraka koji su još uvijek pred bh. vlastima izdvajaju se usvajanje zakona o VSTV-u, koji je u parlamentarnoj proceduri, te novog zakona o sudovima BiH. U vrhu prioriteta su imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, priprema državnog plana za usvajanje acquisa i imenovanje državnog koordinatora za IPA-u. Potrebno je također nastaviti sa aktivnostima u oblasti migracija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, a posebno važno pitanje je sloboda izražavanja i medija i zaštite novinara gdje prema posljednjem Izvještaju Evropske komisije o BiH iz oktobra 2024. godine nije bilo nikakvog napretka. Hitno finaliziranje i dostavljanje Evropskoj komisiji Plana reformi je također jedan od prioriteta za bh. vlasti, a koji je posebno naglašen u posljednjem Izvještaju o BiH.
Kao glavni operativni partner Evropske komisije u procesu integracije BiH u EU, smatrate li da BiH dosljedno i ažurno izrađuje nacrte zakona, kao i druge propise i smjernica koje se odnose na ispunjavanje obaveza u procesu integracije BiH u EU?
Prema Infromaciji o primjeni Odluke o postupku usklađivanja zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom EU, a koju je Vijeće ministara BiH usvojilo na istoj sjednici 7. aprila, Direkcija je u prošloj godini dala 125 mišljenja o usklađenosti propisa sa pravnom stečevinom EU. Ovo je jedan od pokazatelja da institucije na tehničkom i stručnom nivou dosta rade, ali obzirom na zahtjeve procesa evropskih integracija potrebno je raditi i više i brže. Ovdje je važan još jedan segment, a taj je da svaki od akata, bez obzira je li to zakon ili podzakonski akt ili strategija ili akcijski plan, koji institucije izrade na tehničkom nivou, mora biti usvojen na odgovarajućoj instanci izvršne ili zakonodavne vlasti. Dakle, za napredak u procesu važno je da i politika kontinuirano i ažurno radi svoj dio posla, a to je usvajanje akata koji institucije pripreme i predlože.
Da li ste zadovoljni stepenom saradnje sa Zajedničkom komisijom za evropske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i ostalim odborima za evropske integracije parlamenata u BiH?
Način saradnje Direkcije sa zakonodavnom vlasti kao i drugim nivoima vlasti u BiH određen je propisima Vijeća ministara BiH. Direkcija za evropske integracije po pozivu prisustvuje sjednicama Komisije za evropske integracije PSBiH, redovno je prisutna na Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanju, a također smo dio i aktivnosti Parlamentarnog foruma za evropske integracije BiH. Saradnja je profesionalna i konstruktivna, a kao i u svakoj drugoj saradnji uvijek ima mjesta za njezino širenje i produbljivanje.
Da li smatrate da aktuelne političke prilike utiču ili bi mogle u budućnosti uticati na ispunjavanje obaveza i napretku na putu pristupanja Bosne i Hercegovine EU?
Tokom nedavnih posjeta predstavnici EU su poručili da su vrata otvorena i da nas od početka pregovora dijeli nekoliko konkretnih i ostvarivih koraka. Zato je bitno da politika u BiH što prije vrati pažnju na evropski put i usvajanje propisa koje je EU označila kao suštinske za usvajanje pregovaračkog okvira sa BiH, te na taj način utiče na vraćanje pitanja otvaranja pregovora sa BiH na agendu institucija EU. Iz našeg ranijeg kao i iskustva drugih, znamo da svaka kriza pomjera fokus sa reformi važnih za evropski put na druga pitanja, a samim time utiče i na brzinu narednih koraka u procesu.
