Proteklog 21. marta navršila se godina dana od kada su evropski čelnici iza zatvorenih vrata na samitu Evropskog vijeća u Briselu dali “zeleno svjetlo” za otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, podržavši prijedlog Evropske komisije za početak pregovora.

To je bila prilika da se iz Direkcije za evropske integracije BiH oglase u javnosti, pa je direktorica DEI Elvira Habota naglasila da je više nego vidljivo da se, osim međunarodne, i domaća politika najviše bavi rješavanjem političkih kriza. Sumirajući proteklu godinu od dobijanja pozitivnog signala iz evropske prijestolnice, Habota je istakla da je neophodno da vlasti BiH vrate fokus svog djelovanja na evropski put, podsjetivši da dva zakona dijele BiH od početka pregovora sa EU.

Resursni centar usmjeren na zalaganje za usvajanje zakonodavstva i praćenje napretka u BiH u oblastima relevantnim za integraciju u EU, sa ciljem poboljšanja okruženja za civilno društvo u Bosni i Hercegovini kada su u pitanju reformski procesi EU, kao i da se ubrzaju ove reforme, u novoj temi bavi se Poglavljem 19 – Socijalna politika i zapošljavanje. Organizacija Institut za regionalni razvoj (IRR) iz Mostara “zadužena” je za ovu temu iz koje su nam na početku svog učešća u sklopu Resursnog centra dali nekoliko odgovora na naš upit.

IRR je profilirana u sektoru istraživačkog rada, na pružanje savjetodavnih i edukativnih usluga javnom i privatnom sektoru kako bi bolje razumjeli učinke postojećih i predloženih programa i politika kao i savjetovanja prilikom formuliranja novih politika, programa i strategija. Sarađuju i sa ostalim istraživačkim institucijama, ministarstvima, jedinicama regionalne (područne) samouprave, regionalnim razvojnim agencijama, međunarodnim institucijama, poslovnim subjektima i drugim organizacijama civilnog društva.

Koliko vlasti u BiH u cjelini, entitetima i Brčko distriktu, predstavljaju odgovoran javni servis za građane i privredu?

Ulogu, važnost i ozbiljnost odnosa vlasti u BiH prema građanima i privredi općenito treba promatrati segmentirano. Pojedini donosioci odluka na nižim razinama vlasti (županijske skupštine i gradska i općinska vijeća) pokazuju višu razinu odgovornosti prema građanima i privredi nastojeći svojim odlukama doprinijeti boljem satusu i razvoju društva. Vjerovatno je to potaknuto činjenicom da su dostupniji i bliži građanima odnosno da predstavljaju “prvi red” vlasti na koje građani mogu utjecati.

U poređenju sa evropskim vrijednostima, koliko je BiH otvorena i da li je postigla napredak u širenju partnerstva u privredi i kvalitetu usluga koje pruža u tom pogledu?

BiH ne ističe ni potrebu za partnerskim angažmanima u privredi. Ono šta ima su uglavnom firme istih vlasnika (udružene). Za prava partnerstva domaćih i inozemnih privrednika ipak treba postojati volja kroz poticajno okruženje, koje bi trebala osigurati Vlada.

Kako ocjenjujete prilike u BiH za organiziranje znanstvenog i stručnog usavršavanja i obrazovanja u cjelini, kada je u pitanju privreda i njen razvoj?

Obrazovni sustav još uvijek nije usklađen sa prilikama na tržištu rada. Iako se stalno naglašava potreba povezivanja privrede i obrazovnih ustanova kao prilike da se poveže i osiguraa što više radnih mjesta, stvarni sinergijski pristup je vrlo nizak. Tek pojedine obrazovne ustanove provode praksu direktnog dualnog obrazovanja, odnosno uključivanja učenika i studenata u privredu dok su još u procesu obrazovanja.

Koji su po Vama ključni problemi i izazovi kada je u pitanju konkretno Poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje u BiH i usklađivanje propisa na putu ka EU integracijama?

Zapošljavanje je ključna mjera demogrfske politike jedne zemlje, a vlasti bi morale osigurati način zapošljavanja prihvaltljiv kako javnom tako i privatnom sektoru. Na primjer, trenutne mjere nametnute odlukama Vlade FBiH o minimalnoj plaći bez smanjivanja doprinosa na platu nisu baš poticajne za zapošljavanje. Stoga, cilj je naći rješenje za smanjenje opterećenja na privatni ali i na javni sektor, koji također izdvaja znatna budžetska sredstva na plaće umjesto na ulaganja u privredu i razvoj.

U kojoj mjeri su nadležne institucije u BiH, po Vašem mišljenju, informisane o značaju usklađivanja propisa i njihovog sprovođenja u prioritetima iz Poglavlja 19, te da li smatrate da organizacije civilnog društva mogu značajnije doprinjeti njihovoj, kao i informisanosti javnosti u tom pogledu?

Obzirom na neusklađene procese primjene europskih načela sa ciljem pripreme za reforme potrebno je stalno provoditi informativne sesije za uposlenike u institucijama. Udruženja imaju veliki značaj kod jačanja javne svijesti jer oni sustavno i uporno šire informacije i na taj način sudjeluju u jačanju javne svijesti.

Da li političke okolnosti utiču ili mogu uticati na ispunjenje odredbi iz Poglavlja 19 u procesu ispunjavanja uslova za BiH u procesu evrounijskih integracija?

Reforme koje su potrebne za implementaciju odredbi Poglavlja 19 uveliko zavise od volje političkih čimbenika.

Pored ovih pitanja, u domenu pružanja konsultativnih savjeta za izradu Mape puta Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, IRR će u nastavku istražiti i druga, kao što su efikasnost Akcionih planovi Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije BiH za provedbu Reformske agende predviđenih reformi zakonskih rješenja, kojima se regulišu radni odnosi, podsticaji za zapošljavanje i poreska opterećenja u oblasti rada za poslodavce. Takođe, i analize Zakona o radu entiteta i Brčko distrikta, kao i drugih zakonskih rješenja kojima se regulišu radni odnosi u BiH, da li su ostvarene planirane promjene na tržištu rada i bolja zaštitu prava radnika u poređenju sa evropskim vrijednostima.

Takođe, jedna od zadaća biće i procjenjivanje zakonskih rješenja koja regulišu sistem socijalne sigurnosti i zdravstvene zaštite u BiH, u kojoj mjeri su ujednačena prava iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite između entiteta, odnosno kantona, te kriterijuma za ispunjavanje uslova za ostvarenje prava na socijalnu zaštitu i druga pitanja.