U nastavku svojih aktivnosti, Resursni centar je odlučan u svojim naporima ka uključenju organizacija civilnog društva u procesu EU integracija. Upravo je uključivanje što većeg broja organizacija civilnog društva u izradu mapa puta cilj Resursnog centra koji ohrabruje sve OCD-e da se priključe ovom velikom i važnom iskoraku za našu zemlju na putu ka ulasku u europsku obitelj.
Trenutno se radi na pripremi za izradu mape puta za Poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje. Za taj je segment odgovoran Institut za regionalni razvoj (IRR) iz Mostara, organizacija s bogatim iskustvom u razvoju ekonomskih, društvenih i institucionalnih aspekata lokalnog razvoja. U sklopu toga su organizirane dvije fokus grupe. U Sarajevu, 15.4. a potom u Mostaru, 16.4.
S ciljem okupljanja relevantnih institucija o temama „Radno zakonodavstvo i tržište rada“ te „Zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa“, na fokus grupama su se okupili predstavnici organizacija civilnog društva koji se bave pitanjima poboljšanja obrazovnog sustava, zapošljavanja, radničkih prava. Potom, predstavnici Direkcije za europske integracije, Zavoda za zapošljavanje, Saveza samostalnih sindikata, ministarstva civilnog poslova BiH, međunarodne organizacije rada ILO. Svi oni, vodeći se svojim iskustvom, ponudili su ideje prijedloge i savjete i na taj način dali doprinos izradi mape puta koja je veoma važan element u pristupu Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.
Na fokus grupama razgovaralo se o Ključnim izazovima u usklađivanju zakonodavstva sa EU, prilagodbi propisa novim oblicima rada, zaštiti na radu i inspekcijskom nadzoru te prioritetnim reformama.
Prilikom izrade mape puta, tim Instituta za regionalni razvoj napravit će analizu postojećih zakona i regulativa. Na taj će način identificirati oblasti koje je potrebno uskladiti s EU standardima. Ispitat će međunarodne izvještaje i studije te na taj način pratiti globalne tredove u socijalnoj politici kao i njihove implikacije. Analizirat će i statističke podatke o tržištu rada i socijalnim uslugama. To će dati uvid u trenutne izazove i potrebu za reformama. Ujedno će istražiti i sudsku praksu i pravne presedane koji mogu imati utjecaj na oblikovanje socijalnih politika. Pregledat će izvještaje o implementaciji EU projekata na način da se analiziraju učinci na druge zemlje. Nakon objedinjavanja i analiziranja sve potrebne dokumentacije, bit će napravljene preporuke za unaprjeđenje socijalne politike koja bi, u konačnici, bila usklađena s europskim standardima i normama.
Na Fokus grupi održanoj u Sarajevu, istaknuto je kako u našoj zemlji ne postoji usklađenost zakonodavstva i potrebnih akata koji reguliraju prava radnika. Ujedno je naglašeno kako je nužno uspostaviti dijalog između socijalnih partnera i nadležnih institucija kako bi se unaprijedila prava radnika što je jedan od većih razloga odlaska radne snage iz Bosne i Hercegovine. Vodeći se time, sudionici sastanka su zaključili i usuglasili: „Neophodno je jačanje javne svijesti među građanima kako bi se smanjilo nepovjerenje prema donositeljima odluka u našoj zemlji na svim razinama u što kraćem vremenskom razdoblju. Nužno je raditi i na tome da se, ako ne zaustavi, onda makar uspori odlazak radno sposobnog stanovništva jer Bosna i Hercegovina ima puno toga za ponuditi samo je potrebno resurse iskoristiti na pravilan način.“
S druge strane, u Mostaru je istaknuto kako u našoj zemlji ne postoji usklađenost između javnog i privatnog sektora. Navedeno je da se u brojnim slučajevima država prema firmama u javnom sektoru ponaša maćehinski dok se za iste ili slične nepravilnosti u privatnom sektoru odmah izriču kazne, često i drakonse. Osim spomenute neusklađenosti, naglašeno je da nisu usklađeni obrazovni sustav s tržištem rada. Tomislav Majić, predsjednik Udruženja Link iz Mostara pojasnio je: „Treba napraviti balans između visoko obrazovanih ljudi i ‘zanatlija’ jer uvijek ima potrebe za pekarima i tokarima kao i za liječnicima. U obrazovnom sistemu danas najviše nedostaje prakse. S druge strane, ne pristupaju ni svi poslodavci jednoko ozbiljno kada studenti dolaze na praksu. U nekim, najčešće javnim institucijama, studenti idu na praksu pro-forme dok je u privatnom pristup krajnje ozbiljan i zahtjevan jer privatnik sebi ne može priuštiti da angažira jednog radnika koji će biti mentor studentima a da se pri tom ne radi ništa. Trebalo bi napraviti značajne promjene u takvim pristupima.“
Veldin Ovčina, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ iz Mostara i stručnjak za poslovni menadžement potvrđuje kako obrazovni sustav nije usklađen sa tržištem rada u našoj zemlji. Smatra da studenti na fakultetu mogu usvojiti puno znanja pod uvjetom da im profesori izgrade samopouzdanje, ali i da su oni spremni raditi na sebi. Profesor Ovčina zaključuje: „Ako po završetku studija student traži poslodavca, a ne poslodavac studenta, mislim da se taj student nije dovoljno oblikovao.“
Iz navedenog je jasno vidljivo i da se zaključiti da je prvo potrebno uskladiti sisteme i regulative unutar različitih segmenata u Bosni i Hercegovini. Tek kada se to postigne, bit će moguće pristupiti usklađivanju regulativa između Bosne i Hercegovine i Europske unije.
