U okviru aktivnosti posvećenih tematskom okviru Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji, održane su dvije fokus grupe u Tuzli i Brčko distriktu. Učestvovali su predstavnici civilnog društva, obrazovnog i medijskog sektora, predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, institucija, te zainteresovani građani. Diskusija je potakla niz izazova i problema koji se odnose na nizak nivo građanske, medijske i digitalne pismenosti, ograničen pristup edukaciji i informacijama, kao i lošu funkcionalnost digitalnih javnih usluga.
Učesnici fokus grupe u Tuzli istakli su da se ne djeluje proaktivno u pravcu unapređenja informisanja i uključivanja građana u društvene tokove. Posebno je zabrinjavajuće što ne postoji šira motivacija, kako među mladima koji ignorišu i besplatne edukacije, tako i u ruralnim sredinama gdje građani žele učestvovati, ali nemaju tehničke ili informacione uslove. Građani su često izloženi prevarama na internetu, a informacije o njihovim potrošačkim pravima su slabo dostupne. Mediji rijetko i nedovoljno kvalitetno izvještavaju o pitanjima od javnog značaja, poput procesa EU integracija, dok se dominantno bave političkim ličnostima. Javni servisi ne koriste svoj potencijal da prenesu vjerodostojne informacije građanima i podignu nivo digitalne pismenosti. Zakonski okvir za ovu oblast dijelom postoji, ali njegova primjena je izrazito slaba i reaktivna.
Slične izazove potvrdila je i fokus grupa u Brčko distriktu. Učesnici su jasno ukazali na to da u Brčkom gotovo da ne postoje profesionalno odgovorni mediji. Medijska scena je, prema njihovim riječima, opterećena autocenzurom i političkom zavisnošću, što direktno utiče na kvalitet informisanja javnosti. Digitalizacija javnih usluga nije ozbiljno započeta, uprkos tome što su za pojedine segmente već bila osigurana finansijska sredstva. Kao glavni razlog naveden je izostanak adekvatne zakonske regulative. Učesnici su naglasili i da je digitalna pismenost među djecom u padu – za čak 20% već u prvim razredima osnovne škole – što govori o dubinskoj potrebi da se u ovu oblast investira već od najranijih uzrasta.
Tokom diskusije naglašena je važnost ubrzavanja procesa digitalizacije, usvajanja zakona o transparentnosti vlasništva u medijima i zakona o online trgovini. Istovremeno, ocijenjeno je da je prerano uvoditi vještačku inteligenciju u zakonski okvir s obzirom na trenutnu nespremnost institucija. Sveukupno, zaključeno je da je građanska i medijska pismenost u BiH nedovoljna, digitalni resursi neravnomjerno raspoređeni, a pristup edukaciji i informacijama zavisi od mjesta stanovanja i stepena institucionalne razvijenosti.
Učesnici su pozvali na veću odgovornost javnih servisa i medija, strateška ulaganja u obrazovanje, kao i jasno zakonsko uređenje online prostora. Digitalna transformacija Bosne i Hercegovine mora biti podržana koordinisanim institucionalnim naporima, edukacijom građana i osnaživanjem lokalnih zajednica – jer se bez informisanog građanina ne može graditi demokratsko i otporno društvo.
