Vjerojatno ste se u više navrata našli u situaciji da razmišljate ili komentirate kako se javni novac odnosno novac iz budžeta u Bosni i Hercegovini ne troši transparentno, da institucije ne funkcioniraju efikasno kada je u pitanju trošenje/upravljanje javnim novcem zbog čega građani nemaju dovoljno povjerenja u rad i transparentnost institucija. Upravo je jačanje financijske kontrole i transparentnost javne potrošnje jedan od ključnih koraka koje treba Bosna i Hercegovina napraviti na putu ka Europskoj uniji.  

Tema koju obrađuje Poglavlje 32: Financijska kontrola jedno je od temelja funkcionalne družave budući da osigurava da javni sektor posluje transparentno i odgovorno, da se sredstva troše namjenski, ali i da postoji efikasan model kontrole koji bi spriječio financijske zlopurabe i korupciju. Bosna i Hercegovina je do sada uvela određene mehanizme za financijsku kontrolu, međutim još je puno posla potrebno napraviti kako bi se taj segment uskaladio s onim u Europskoj uniji. Ono što je, za sada, najveći nedostatak u ovom segmentu u našoj zemlji jeste nedovoljna transparentnost javne potrošnje, slaba interna kontrola u javnim institucijama, neadekvatna revizija i nadzor te rizik od zlouporabe EU fondova.

Kako bi se otklonile te, ali i druge poteškoće, organizacije civilnog društva su se uključile u izradu mapa puta kojima je cilj identifikacija konkretnih problema, predlaganje rješenja te usmjeravanje reformi ka usklađivanju s europskim standardima. Vodeću ulogu za izradu Mape puta za Poglavlje 32: Financijska kontrola, pripala je Centru za istraživanje i studije – GEA.  U nastavku detaljnije o ovoj organizaciji iz Banjaluke.

Čime se Vaša organizacija bavi i koju promjenu želite vidjeti kao rezultat svog rada?

Centar za istraživanja i studije – GEA je nevladina i neprofitna organizacija sa sjedištem u Banjoj Luci, koja inicira i podržava reforme domaćih politika od značaja za održivi razvoj. Naša misija je promovisati istraživanja i informisane rasprave o javnim politikama relevantnim za održivi razvoj, podržati rast ljudskog kapitala te razvoj i primjenu nauke.

Glavna područja djelovanja GEA uključuju ekonomski razvoj kroz efikasnije korišćenje resursa, stvaranje radnih mjesta i zapošljavanje, edukaciju i jačanje ljudskog kapitala, borbu protiv siromaštva i zaštitu ljudskih prava te očuvanje životne sredine.

Kroz svoje aktivnosti nastojim doprinijeti održivom razvoju, prvenstveno podržavajući reforme javnih politika i promocijom domaćeg znanja.

Koji problemi postoje u oblasti kojom se bavite? 

Nažalost, brojni su problemi u oblastima kojima se bavimo. Kada je u pitanju ekonomski razvoj i upravljanje javnim finansijama ključni problemi se odnose na strukturne slabosti domaće ekonomije što za posljedicu ima nisku konkurentnost, zatim nedovoljna transparentnost i odgovornost u upravljanju javnim finansijama, fragmentiranost budžetskih procesa, neefikasnost u implementaciji strateških i operativnih planova i dr.

Rješavanje ovih problema zahtijeva sveobuhvatne reforme usmjerene na poboljšanje fiskalne discipline, jačanje institucionalnih kapaciteta i unapređenje transparentnosti u upravljanju javnim finansijama.

Kako ste prepoznali te probleme i zašto su bitni za europske integracije? 

Navedeni problemi su prepoznati kroz dugogodišnje istraživačke aktivnosti Centra za istraživanja i studije GEA i učešće u policy dijalogu za relevantnim akterima, na institucionalnom i vaninstitucionalnom nivou. Konkretno, oblast upravljanja javnim finansijama je bitna za proces evropskih integracija zbog toga što je ona uključena u niz pregovaračkih poglavlja za pridruživanje EU a posebno kroz Poglavlje 32 koje se odnosi na finansijsku kontrolu. Radi se o  poglavlju koje se fokusira na uspostavljanje odgovarajućih sistema finansijskog upravljanja i kontrole, uključujući eksternu i internu reviziju, zaštitu finansijskih interesa EU i borbu protiv prevara, s glavnim ciljem osiguravanja pravilnog trošenja javnih sredstava, transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti upravljanja finansijama.

Poglavlje 32 je ključno za obezbjeđivanje povjerenja između države kandidata i Evropske unije a efikasan finansijski nadzor ne samo da garantuje pravilno korišćenje domaćih i EU sredstava, već doprinosi i jačanju vladavine prava i smanjenju korupcije, što su osnovni preduslovi za članstvo u EU.

Kako planirate adresirati te probleme kroz Mapu puta? 

Kroz izradu Mape puta za Poglavlje 32 navedene probleme planiramo da adresiramo na način da će u prvoj fazi biti urađeno istraživanje i uporedna analizu usaglašenosti domaćeg zakonodavstva i EU aquisa u oblasti Finansijske kontrole što podrazumijeva sljedeće konkretne oblasti:

• Javna unutrašnja finansijska kontrola. Ova oblast podrazumijeva usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda i najboljih praksi EU u pogledu interne kontrole u cijelom javnom sektoru u BiH. Cilj je unapređenje discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i EU sredstava.
• Eksterna revizija. Odnosi se na funkciju vrhovnih revizorskih institucija koje su odgovorne nadležnim parlamentima. U okviru ove oblasti Mapom puta biće definisane preporuke u vezi primjene normi definisanih od strane Međunarodne organizacije vrhovnih revizorskih institucija i relevantnih deklaracija/standarda koje predviđaju da te institucije budu funkcionalno, institucionalno i finansijski nezavisne.
• Zaštita finansijskih interesa EU. Ova oblast uključuje operativnu saradnju BiH sa Evropskom komisijom u cilju zaštite fondova EU. U tom kontekstu Mapom puta će biti definisane preporuke kako bi BiH bila sposobna da efikasno sarađuje i izvještava o svim sumnjivim slučajevima, neregularnostima i zloupotrebama, kako bi se obezbijedila zaštita fondova EU na najmanje jednakom nivou kao i nacionalnih fondova.
• Zaštita eura od falsifikovanja: Ova oblast se odnosi na uspostavljanje tijela i procedura za efikasnu borbu protiv falsifikovanja eura, uključujući kaznene i nekaznene aspekte zaštite.

Zašto je važno da se civilno društvo bavi ovom temom i sudjeluje u procesu reformi? 

Uključivanje civilnog društva u pregovarački proces sa EU, posebno u Poglavlje 32 – Finansijska kontrola, ključno je iz nekoliko razloga. To su:

• Transparentnost i odgovornost javnih institucija (civilno društvo može vršiti nezavisni nadzor nad reformama u oblasti finansijske kontrole, osiguravajući da se odluke ne donose isključivo iza zatvorenih vrata);
• Doprinos sprečavanju korupcije i zloupotrebe javnih sredstava, što je jedan od ključnih zahtjeva EU;
• Doprinos efikasnijoj implementaciji reformi;
• Uključivanje građana u proces evropskih integracija jer one nisu samo politički proces već direktno utiču na život građana kroz budžetske reforme, kontrolu trošenja javnih sredstava i borbu protiv korupcije;
• Jačanje kapaciteta i znanja o EU pravilima.

Poruka Vaše organizacije za donositelje odluka, druge organizacije i širu javnost.

Shodno navedenom smatramo da civilno društvo igra nezamjenjivu ulogu u procesu evropskih integracija jer osigurava veću transparentnost, efikasniju implementaciju reformi i zaštitu javnog interesa u oblasti finansijske kontrole. Bez aktivnog učešća civilnog sektora, postoji veći rizik da reforme ostanu samo formalne, bez suštinskih promjena.