Vlada Republike Srpske je utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, sa očiglednom namjerom da iskoristi trenutnu situaciju za daljnje gušenje građanskog aktivizma i kritike vlasti.
Ovim je ponovo oživljena tema formiranja posebnog registra neprofitnih organizacija osnovanih u RS, kao oblik pritiska na ove organizacije, u cilju njihovog zastrašivanja, podsticanja autocenzure i, u konačnici, zabrane njihovog rada, ukoliko nastave sa kritičkim odnosom prema vlasti, odnosno borbom protiv zloupotreba vlasti, korupcije, nepotizma, stranačkog zapošljavanja, pljačke javnih sredstava i prirodnih bogatstava i drugih aktivnosti na štetu građana Republike Srpske.
Vlast kritiku svog neprihvatljivog i nezakonitog ponašanja i rad civilnog društva na uspostavi pravne države, stavlja u kontekst ksenofobnih teorija zavjere i umjesto promjene takvog svog ponašanja i sankcija za one koji ga praktikuju, nudi obračun sa nevladinim sektorom, proglašavajući ga – agentima stranog uticaja.
“Ovim zakonom uspostavlja se poseban Registar neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, političko djelovanje i političke aktivnosti neprofitnih organizacija koje ih određuje kao agente stranog uticaja, a koji će biti u sastavu Ministarstva pravde Republike Srpske. Nevladine organizacije su korištene kao instrument za određene ciljeve u smislu uticanja na stavove javnog mnjenja i donošenje određenih zakona. Republika Srpska pokušava, donošenjem ovog zakona, da spriječi zloupotrebe nevladinih organizacija u smislu političkog djelovanja” – nakon što je Vlada RS prošle sedmice utvrdila tekst Nacrta zakon, izjava je ministra pravde Miloša Bukejlovića na ovu temu.
Njegove su tvrdnje da zakon, koji je upućen u redovnu skupštinsku proceduru i sa najavom da će se pred poslanicima NSRS naći već na narednoj sjednici, nije u suprotnosti sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Takođe, da sličan zakon već postoji u Federaciji BiH i mnogim ostalim zemljama, navodeći SAD, Rusiju i Mađarsku.
Entitetski ministar je iznio i tvrdnje da će donošenjem zakona biti povećana transparentnost i odgovornost rada neprofitnih organizacija, koje finansijski ili na bilo koji drugi način pomažu strani subjekti. Odnosno, po njemu, da transparentnost u radu nevladinog sektora mora biti ključ za jačanje povjerenja javnosti i svih drugih segmenata u odnosu na ovu sferu, navodeći da su brojni primjeri iz svijeta gdje su nevladine organizacije korištena kao instrumenti za ostvarivanje određenog političkog i ekonomskog cilja. Bukejlović je istakao da će po usvajanju zakona u roku od šest mjeseci biti uspostavljen Registar neprofitnih organizacija osnovanih u RS.
U reagovanjima na ponovno „oživljavanje“ zakona, kojim vlasti RS pokušavaju staviti pod prismotru i kontrolu nevladine organizacije, iz ovog sektora su kao neutemeljene i neozbiljne odbacili tumačenja iz Vlade RS da ćezakon “biti vrlo koristan i za neprofitne organizacije, jer će njihovi donatori koji doznačuju sredstva iz inostranstva znati u koju svrhu su ta sredstva utrošena, odnosno da li je bilo zloupotreba”. Konkretno, u NVO sektoru su saglasni da namjere vlasti u ovom entitetu da donesu novi zakon koji tretira oblast, djeluju kao političko zastrašivanje i gušenje slobode govora, i kojem će biti targetirane određene nevladine organizacije.
Osim kritika na donošenje novog zakona, pored postojećeg Zakona o udruženjima i fondacijama, kojim je već regulisan rad NVO, uključujući i podnošenja finansijskih izvještaja nadležnim organima, kritičari smatraju nepotrebnim donošenje novog. Čije odredbe, između ostalog, predviđaju da nedostavljanje finansijskih izvještaja i neoznačavanje letaka sa logom neprofitnih organizacija propisuju novčane kazne od 1.000 KM do 5.000 KM, a u krajnosti su propisane i kazne zabrane rada.
„Nije bilo potrebno da radimo novu analizu Nacrta, a ponovićemo da se nakon zakona kojim se kriminalizuje kleveta radi o još jednom zakonu koja ima za cilj zatiranje građanskog aktivizma i stavljanje organizacija civilnog društva pod nadzor i kontrolu vlasti RS. Ovim će se vlasti RS i BiH u cjelini popeti na sami vrh korupcije i gušenja sloboda i restriktivnih zakona u Evropi” – prokomentarisao je objavljivanje Nacrta zakona i njegovo vraćanje u skupštinsku proceduru predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović.
Ne samo domaće, donošenju novog zakona o NVO, protive se i međunarodne, kao i diplomatske misije, koje djeluju u BiH. Tražeči povlačenje i prethodno predloženog, javno su izrekle stav da se njime narušavaju demokratske vrijednosti, kao i da je u suprotnosti sa evropskom perspektivom BiH.
„Evropska unija je utemeljena na vrijednostima poštivanja ljudskih prava, slobode, demokratije i vladavine prava. Te vrijednosti su zaštićene Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i Republike Srpske, ali i drugim zakonima. Nacrt zakona je u direktnoj suprotnosti sa više puta iskazanim opredjeljenjem rukovodstva RS za unapređenje evropskih integracija, a posebno s ključnim prioritetom 11 o civilnom društvu i ključnim prioritetom 12 o slobodi izražavanja i medija“ – navodi se u reakciji Delegacije Evropske unije u BiH iz septembra 2023.
Njihova reakcija uslijedila je i nakon namjera vlasti u RS da, ipak, ne odustanu od usvajanja spornog zakona, pa su iz Delegacije EU posebnom izjavom ponovo reagovali. Istakli su u reagovanju da usvajanje zakona dodatno ograničava rad civilnog društva, kao i izmjena i dopuna Kaznenog zakona RS-a, kojim se ukida rodni identitet predstavlja prijetnju temeljnim pravima i demokratskim vrijednostima. Uputili su ozbiljno upozorenje da bi, ukoliko se ovi propisi usvoje i stupe na snagu predstavljali zapreku na putu BiH ka Evropskoj uniji, te je EU pozvala vlasti RS da povuku sporne prijedloge zakona.
“Evropska unija ponavlja da, ako Bosna i Hercegovina teži budućnosti u EU, ne smije odstupiti od njenih temeljnih vrijednosti. Za domaće vlasti je ključno da osiguraju okruženje koje omogućava efikasno funkcioniranje civilnog društva, u skladu s međunarodnim obvezama zemlje u pogledu ljudskih prava i evropskom perspektivom, jednako kao i zaštitu standarda zabrane diskriminacije” – stoji u izjavi delegacije EU.
Sumirajući cjelokupnu situaciju i ne čekajući provjeru štetnog uticaja donošenja i stupanja na snagu novog Zakona o neprofitnim organizacijama, sasvim je sigurno da će se on negativno, ne samo formalno, već i praktično, odraziti na rad NVO koje su primorane da sredstva za svoje aktivnosti traže od stranih donatora. Primjera radi, poput onih koje vode Sigurne kuće, snalazeći se kako znaju i umiju kako bi obezbijedile smještaj žrtvama nasilja. Iako su u proteklim godinama nevladine organizacije osiguravale značajna sredstva u najvećoj mjeri upravo od stranih donatora da bi finansirale rad sa žrtvama, u sadašnjem vremenu povećanih slučajeva nasilja nad ženama i femicida, pitanje je kako će se situacija donošenjem kontroverznog zakona u RS odraziti na njihov rad.
Ne samo na njihov, već i na druge koji takođe rade značajne projekte za širu društvenu zajednicu, prvenstveno usmjerene na socijalna pitanja i programe solidarnosti, sa željom da popune prazninu koju ostavlja loše organizovana domaća vlast. Nametanje ograničenja novim zakonom neprofitnom sektoru odredbama koja nisu u skladu sa međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava, vlasti će dovesti do nepotrebnog narušavanja rada organizacija civilnog društva I upluitanja u njihov rad, što je zaštićeno članom 22. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
Na stranu što će vlasti dovesti, odbijanjem da uvaže glas protivljenja, kako u svojoj zemlji, tako i relevatntnih faktora izvan BiH, ne samo RS, već i cijelu zemlju, na najlošija mesta na indeksima korupcije, organizovanog kriminala i ljudskih prava. Vlasti su kroz djelovanje neprofitnog sektora, čije je finansiranje je veoma transparento, jer prolazi nekoliko nivoa kontrole od strane države, sa javno dostupnim finansijskim izveštajima, mogle da imaju samo korist. Jer su NVO, uz osmišljeno projektno finansiranje, umjesto vlasti koje nisu imale ni volju ni kapacitete, preuzimali na sebe da rješavaju probleme na koje građani i građanke ukazuju. Time su NVO davale doprinos demokratskom dijalogu u RS I BiH, te afirmaciji slobode govora i mišljenja.
Vjerovatno je da i to vlastima smeta, pa, potpuno suprotno međunarodno preuzetim obavezama, pa i suprotno domaćim zakonima, žele da zabrane i uskrate građanska, politička, socijalna i kulturna prava, uključujući prava na razvoj i pristup resursima. To će ih dovesti u situaciju kršenja međunarodnih standarda, normi i običaja, uz kršenje i domaćih zakona.
