U Sarajevu je, u organizaciji Resursnog centra za organizacije civilnog društva u BiH i Instituta za razvoj i evropske integracije, održano predstavljanje Mape puta za Poglavlje 23, Pravosuđe, koja donosi analizu stanja pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini i konkretne preporuke za njegovo unapređenje.

Cilj organizovanja prezentacije Mape puta i javne diskusije bio je da se javnosti, nadležnim institucijama, organizacijama civilnog društva i stručnjacima iz sektora pravosuđa predstave nalazi o trenutnom stanju i koracima koji su potrebni kako bi BiH ostvarila napredak u oblasti vladavine prava i ispunila uslove na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Na izradi Mape puta i Akcionog plana za Poglavlje 23 radili su stručnjaci i saradnici Instituta, uz široke konsultacije sa predstavnicima nadležnih državnih institucija i organa. Kroz zajednički rad identifikovani su ključni izazovi u pravosudnom sistemu – od nedostatka odgovornosti, transparentnosti i ujednačenosti u radu institucija, do visokog stepena percepcije korupcije i slabog povjerenja građana u pravosuđe. Dokument donosi prijedloge mjera za jačanje neovisnosti i integriteta pravosudnih institucija, reformu sistema imenovanja, uvođenje mehanizama provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija, digitalizaciju i veću dostupnost pravde građanima.

„Mi smo 2023. godine imali Izmjene Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću kojim su na papiru onako napravljena značajna unaprijeđenja, upravo u kontekstu zahtijeva Europske unije, u kontekstu pristupanja pregovorima. Ako pogledamo sada period od dvije godine poslije – jedna od ključnih novina tog zakona je bilo osnivanje odjela i provjere imovinskih  kartona. Nakon dvije godine nekakvog prolongiranja i nakon što je odjel osnovan, nemamo gotovo nikakve rezultate, odjel je potkapacitiran, ne vidimo predstavnike VSTV-a da problematiziraju to, da traže sredstva, da pokazuju neku istinsku volju da se to nešto promijeni, tako da to je u stvari razlog zbog kojeg posebno organizacije civilnog društva se konstantno moraju vraćati na teme, posebno iz poglavlja 23 i pričati te ispričane priče“, navela je Lejla Brčić, autor mape puta i predstavnica Instituta za razvoj i evropske integracije.

„Poglavlje 23 odnosno generalno prvi klaster koji se odnosi na osnovna prava jeste poglavlje sa kojim ćemo i početi i završiti naše pregovore, a rezultate koje do sada BiH ostvarila na tom putu zaista nisu obećavajući. U prilogu tome najviše govore i posljednje izmjene i usvajanje novih zakona koje regulišu oblast VSTV-a, Zakon o sukobu interesa i slično, koje vidimo da se i nakon dvije godine u potpunosti ne primjenjuju u praksi. I dalje nam nedostaju podzakonski akti koji ne omogućavaju pravovremenu primjenu, iznalaze se načini što kroz političke, što kroz

neke tehničke blokade, da nema mjera integriteta i odgovornosti da se ona ne primjenjuju u potpunosti. Sve to nam pokazuje da, iako smo formalno ostvarili neki napredak i možda dobili neku nagradu u vidu da li kandidatskog statusa – da li otvaranja pregovora, i dalje ne postoji politička volja i spremnost u institucijama da se zaista ovi zakoni provode kako bi se unaprijedili i rezultati u borbi protiv korupcije, ali i generalno unaprijedio integritet i odgovornost nosilaca, kako pravosudnih funkcija, tako i svih javnih funkcija“, istakao je Edo Kanlić, predstavnik Transparency International BIH.

Poglavlje 23 jedno je od najvažnijih u procesu evropskih integracija jer se odnosi na uspostavu vladavine prava, vrijednosti na kojoj počiva Evropska unija. Reforma pravosuđa nije samo tehničko usklađivanje sa evropskim propisima, već istinska promjena načina funkcionisanja institucija, standarda profesionalizma i odgovornosti, te odnosa prema građanima.

Mapa puta za Poglavlje 23 poziva na stvaranje pravosudnog sistema u kojem su zakoni jednaki za sve, odluke donose nezavisne institucije, a građani imaju povjerenje da će pravda biti dostupna i ostvariva. Ovo je početak faze u kojoj se, na temelju zajedničkog razumijevanja i stečenih saznanja, prelazi sa analiza na konkretne promjene koje direktno utiču na kvalitet života i povjerenje građana u državu.