Na Fokus grupi održanoj u Sarajevu u organizaciji EU Resursnog centra i Instituta za regionalni razvoj i evropske institucije diskutiralo se pravosuđu u Bosni i Hercegovini koje je tema Poglavlja 23 mape puta. Cilj je detektirati izazove s kojima se suočavaju institucije pravosuđa u BiH kako bi se, u konačnici, mogao izraditi dokument koji bi trebao definirati konkretne prioritete, mjere i rokove za unaprjeđenje rada pravosudnih institucija na putu ka europskim integracijama. Nakon aktivnih diskusija i razmjena mišljenja te podijeljenih iskustava s predstavnicima institucija, agencija, organizacija civilnog društva, smjernice će biti adresirane kroz identifikaciju najvećih izazova, preporuke za unaprijeđenje, podizanje svijesti o značaju reformi, te sveoubuhvatnu komunikaciju kako bi se osigurala podrška za implementaciju preporuka. Znajući da je jedan od uvjeta za otvaranje pregovora za pristup europskoj obitelji upravo usklađivanje pravosuđa naše zemlje s europskim, jasno je koliko je ova tema važna za sve građane BiH.
U kontekstu dugotrajnih i sistemskih izazova s kojima se pravosuđe u Bosni i Hercegovini suočava, jasno je da su reforme moguće samo kroz participaciju svih ključnih aktera te uz otvoren dijalog. Mapa puta se izrađuje kroz proces ciljanih konzultacija s predstavnicima pravosuđa, akademske zajednice, civilnog društva i medija.
Jedan od nedostataka koji je istaknut na Fokus grupi jeste sporost pojedinih sudskih procesa, posebice onih koji se odnose na ratne zločine i visoku korupciju.
Bilo je govora i o odmazdi poslodavaca zbog prijave korupcije, kao i da postoji bojazan zaposlenika od otpuštanja zbog prijavljivanja korupcije, te su nerijetko osobe koje su je prijavljivale ostajele bez zaposlenja, a da su sudovi donosili presude protiv njih. Na koncu, nitko ne može biti siguran kakvu će odluku sud donijeti.
Postoji bojazan onih koji žele prijaviti korupciju zbog neadekvatnih mehanizama zastite prijavitelja korupcije budući da se to često negativno odrazi na njih.
Jedan od zaključaka i preporuka jeste da je preventiva u svakom segmentu našeg društva nešto što izostaje, naročito na ovom polju. Uz to, edukacija je veoma važan segment koji može doprinijeti da se unaprijede određena poglavlja u pravosuđu kako bi se omogućilo pravednije društvo i pravedniji pristup prema svim akterima.
Neki od sudionika grupe smatraju da je možda i veći problem u postupanju tužiteljstava nego sudstva i drugih institucija.
Izbjegavanje da institucije ustupe informacije te blagovremeno, neosnovano odbijanje nedostavljanja informacija, neki su od najčešćih oblika izostanka suradnje pravosudnih institucija sa civilnim sektorom, medijima i drugim institucijama. Ograničavanje vremena za pregled podataka limitiraju pravo uvida u podatke, iako je to zakonom dozvoljeno. Pokretanje upravnih postupaka može često potrajati dugo, te informacija koja je zatražena u tom kontkestu, možda nakon izvjesnog vremena i nije više korisna. Veliki broj institucija nema zaposlene službenike koji su odgovorni za dostavu informacija, istaknuto je prilikom diskusije na Fokus grupi.
Sudionici su se složili da je nepohodno odvojiti financiranje pravosudnih institucija na način da ne ovisi od volje i želje političkih struktura, već da se ozakoni procentualno izdvajanje iz budžeta svake godine i da o tome ne bi trebalo biti polemike.
