Nekoliko miliona organizacija civilnog društva, koliko ih postoji i funkcioniše širom svijeta i ovog 27. februara su imale priliku da obilježe Svjetski dan nevladinih organizacija i time istaknu vrijednost i doprinos ovog sektora u društvu i opravdanost formiranja radi ispunjenja plemenite misije u interesu krajnjih korisnika, a to su građanke i građani, a time i svojih zajednica u cjelini.

Podsjećamo, obilježavanje Svjetskog dana NVO je započeto 2010. godine i u početku se obilježavao samo u nekoliko zemalja, a danas je taj dan ustanovljen i obilježava se na globalnom nivou. Taj dan je idealna prilika za sve organizacije civilnog društva širom sveta da razmijene svoja iskustva i pomognu jedni drugima u jačanju svog uticaja u zajednici. Da ukažu na uspješno prevazilaženje izazova na koje su nailazili tokom unazad godinu dana, kao i da zajednički sagledaju i ukažu koji bi to mogli biti izazovi koji im tek predstoje.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, mali je broj, od procjenjenog broja od preko 23.000 registrovanih OCD u BiH, obilježio taj dan i time je, čini se, propustio priliku da istaknu vrijednost i doprinos ovog sektora u društvu. Razlog tome nije nepostojanje volje da to učine, već što je otvorena studija mapiranja organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini (EU4CSOs, septembar 2022.) otkrila da je nemoguće utvrditi trenutni operativni status oko dvije trećine ovih organizacija, koje praktično ne funkcinišu i ne daju doprinos u razvoju društva, zaštiti i borbi za ljudska prava, demokratiji i unapređenju uslova za dostojanstven život.

Obilježavanje ovog svjetskog dana bila je prilika da podsjete da njihova uloga ne bude samo korektiv vlasti ili kritičari, kako ih vlasti u BiH uglavnom predstavljaju i doživljavaju. Jer, puno je toga što su OCD, svaka u svom domenu, učinile kada gledamo unazad samo tri protekle decenije. Kada se posmatra socijalni aspekt populacija uglavnom žena je u projektima “Sigurna kuća” pružala utočište i brinula o onima kojima je pomoć bila potrebna da se spasu od torture, nasilja i životnih porodičnih nedaća. Neizmjerno je velika uloga i misija koje su imale organizacije Crvenog krsta u lokalnim zajedicama širom BiH, ne samo u humanitarnom dijelu. OCD koje su u svom domenu djelovanja imale zaštitu ljudskih prava provodile su brojne projekte. Od onih u kojima se promovise jednakost  u pravu na život i slobodu u polnoj, rasnoj ili vjerskoj različitosti. Suvišno je i govoriti, ali je i ovaj 27. februar bio prilika da se podsjeti na sve ono što su OCD uradile za osobe sa invaliditetom, osobe sa poteškoćama u razvoju i drugim građankama i građanima, koje su obično na marginama našeg društva i o kojima vlasti, malo ili nedovoljno, vode računa.

Takođe, najčešće kroz umrežavanje, OCD su dali veliki doprinos i u nadgledanju izbornih procesa, koji su u BiH svake dvije godine, ne računajući prijevremene izbore. Posebno značajan segment u kojem su učestvovale OCD je sprovođenje ekoloških aktivnosti u njihovom različitom spektru,  a to su i  pojedinačno, članovi iz raznih OCD i aktivisti organizovanjem u neformalne grupe građana činili osmišljenim djelovanjem i uticajem.

Sve u svemu ovim nabrojanim i drugim akcijama i aktivnostima su OCD doprinijele, ne samo boljitkom, već i da BiH bude za koji stepen više demokratsko društvo i da se u tom dijelu, ako ne po standardu približi Evropu.

Ipak treba imati na umu da se OCD u BiH suočavaju se sa brojnim izazovima, kao što su ograničeni kapaciteti, finansijska nestabilnost i fragmentacija. Iako bi OCD trebale imati veliku ulogu u zajednici, time što bi ukazivali i unapređivali ljudska prava, podizali svijest o potrebi njegove zaštite, kao i u drugim segmentima društva, uključujući i zaštitu životne sredine, jačanje obrazovanja, zdravstva i drugo pominjano.

A, upravo na njihov dan, organizacije civilnog društva u entitetu Republika Srpska dobile su posebnu “čestitku” od svojih vlasti, koje su upravo 27. februara ponovo „oživili“ temu formiranja posebnog registra neprofitnih organizacija osnovanih u RS, raspravom i večernjim usvajanjem  Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. Koji je Vlada RS prethodno veče utvrdila u konačnoj formi Prijedloga. Taj zakon je usvajan po hitnoj proceduri i, neuobičajeno, stupanje na snagu tog zakona, u široj javnosti poznatijem kao „Zakon o agentima stranog uticaja“, predviđeno je samo dan nakon što se objavi u Službenom glasniku ovog entiteta.

I pored protivljenja, ne samo domaće, već i kritika zbog namjere donošenja Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, i međunarodne javnosti i relevantnih zvaničnika, vlasti RS su na ovaj način na putu da naruše demokratske vrijednosti, sa očiglednom namjerom da izvrše sistemski pritisak na OCD, u cilju njihovog zastrašivanja, podsticanja autocenzure i, u konačnici, zabrane njihovog rada, ukoliko nastave sa kritičkim odnosom prema vlasti.

Stiče se utisak da, generalno, vlasti u BiH još uvijek u dovoljnoj mjeri ne razumiju, ili bar ne uvažavaju samu ulogu i mogući doprinos OCD u procesu evrounijskih integracija, njihov uticaj na formiranje stavova i usmjeravanje ponašanja relevantnih i nadležnih institucija za procese donošenja odluka, koje bi približile BiH članstvu u EU. Da, između ostalog, institucije u BiH nisu dovoljno ni informisane i upućene u zadatke, hijerarhiju i ulogu, te da na taj način ne razumiju značaj i koristi od saradnje i sinergijskog djelovanja sa OCD u napretku BiH i približavanju EU integracijama. Ne shvataju, ili to ne žele da priznaju, da su izvještaji OCD uticajni na procjenu relevantnih faktora u EU u nadgledanje ispunjavanja obaveza BiH prema EU integracijama.

Civilno društvo je, htjele to vlasti priznati ili ne, predvodnik društvenih pokreta i promjena, okidač za temeljne, ali i bolne promjene koje država često odgađa. To je, između ostalog,  inspirisalo i mladog filozofa i aktivistu Marcis Liors Skadmanisa da na Forumu nevladinih organizacija Baltičke regije 2010. godine predloži ustanovljavanje Svjetskog dana nevladinih organizacija. Iako je tek nakon usvojenog prijedloga bilo potrebno nekoliko godina da se podigne svijest o važnosti ovog datuma i njegovog obilježavanja u mnogim zemljama.